DOKTORI ŠOKIRALI OTKRIĆEM KAKO KAFA UTIČE NA TIJELO PO PAKLENIM VRUĆINAMA: Svi pravimo istu grešku koja UNIŠTAVA ZDRAVLJE
Nije dovoljno kad ljudi kažu – ja pijem kafu uz vodu jer znam da je diuretik – istiće dr Petar Borović.
Tropski talas je uveliko stigao kod nas, te bi trebalo više pažnje da posvetimo našem tijelu, kako nam određene navike ne bi prouzrokovale zdravstvene probleme. Posebno se stavlja akcenat na ljude koji ne mogu da zamisle jutro bez kafe. Prema savjetima ljekara, poželjno je znati kako omiljeni napitak za razbuđivanje djeluje na tijelo po visokim temperaturama, jer se tako mogu izbjeći neželjeni efekti. Osim toga, upozoravaju da pojedinih smjernica moraju pridržavati i potpuno zdravi ljudi, jer ni oni nisu imuni na opasnost paklenih vrućina.
Dr Petar Borović zastupa stav da nije dobro ljeti piti dosta kafe, a ni inače.
– Kafa, koja je inače zelene boje, prži se na visokim temperaturama dok ne pocrni, na preko 270 stepeni, čak do 300. Tada u kafi dolazi do raspada ugljenikovih veza i stvori se 19 kancerogena. Greška je što mnogi dan počinju kafom umjesto vodom, jer jedna šoljica kafe istjera iz organizma sedam puta više tečnosti nego što smo unijeli. A organizam traži vodu, pa se tkiva isušuju, počinju promjene na krvnim sudovima – kaže doktor.
Isitče da kafa po velikim vrućinama pravi dodatni problem zato što podstiče izbacivanje tečnosti, a ljeti to može da bude posebno opasno, jer pocećava vjerovatnoću dehidratacije organizma.
– Nije dovoljno kad ljudi kažu – ja pijem kafu uz vodu jer znam da je diuretik. To je kao kad nekom kuća gori, a on dodaje malo vode, ali i malo benzina. Dakle, kafa nam pravi štetu, nije korisna i zato, makar ljeti, ne treba piti kafu. Kao i alkohol, kafa ubrzava izmokravanje. I time ne dobijamo ništa, samo pravimo štetu, a zašto bismo sebi pravili štetu bespotrebno“, ističe dr Borović.
Posebno je imao savjet za ljude sa niskim pritiskom.
– Nije nam prijatelj. Poslije šoljice kafe srce tri sata izgubi ritam. Međutim, ljudi piju kafu uz opravdanje da imaju nizak pritisak. Ali kada se kafa popije, ona djeluje na nadbubrežnu žlijezdu, natjera je da izluči hormon stresa, kog nam je svima dovoljno, pritisak onda neko vrijeme zaista poraste i kafa tada budi ljude. Ali to je isto kao kad bi vam neko udario šamar. Pritom, šamar traje kratko, a kafa ostaje u tijelu 72 sata. Ne treba zaboraviti da kafa tada, iako digne pritisak, kao diuretik podstiče izmokravanje, pa taj pritisak svakako opet pada. Zato je za nizak pritisak, a i inače, bolje dan početi vodom. Voda sve reguliše u tijelu i zato je najbolje lagano ujutru popiti dvije čaše temperature 16 do 18 stepeni – zaključio je dr Borović.
Umjesto kafe, tokom ljeta preporučuje da se konzumiraju čajevi od nane, lipe ili hibiskusa, po želji sa medom, rashlađen.
Sličan stav ima i dr Ivan Gornik koji naglašava da „kafa tokom ljeta lako može da nas prevari“, ali otrkiva najbolji način na koji može da se pije u vrelim danima.
– Kafa dovodi do smanjene hidratacije, ali možemo sebi da priuštimo dvije do tri male šoljice ili jednu veliku, pod uslovom da obilno dodajemo vodu. Znamo da je kafa diuretik, tako da uzrokuje da gubimo tečnost iz tijela, a mokrenje izazvano kafom može da nas navede da pomislimo da imamo dovoljno tečnosti, čak i kada je nemamo. Kada pijete kafu, poželjno bi bilo da izbjegavate kafu sa ukusima i različitim dodacima, sirupima, šećerima i zaslađivačima. Najbolja opcija bila bi da kafu pijete kod kuće i da to bude domaća kafa ili espreso, bez bilo kakvih dodataka i šećera – rekao je dr Gornik.
TOPLA ILI HLADNA KAFA – koja je bolja?
Kada je u pitanju hladna li topla kafa, odluka se uglavnom svodi na lični ukus ili doba godine. Međutim, temperatura nije jedino što razlikuje ove dvije verzije kafe. Jedna drastična razlika, pored ukusa i temperature, zasigurno jeste miris.
Da li ove dvije verzije kafe različito utiču na ljudsko tijelo i organizam?
Naime, stručnjak Madžid Basit tvrdi da nema mnogo istraživanja na ovu temu, ali da je dokazano da topla kafa posjeduje veće količine antioksidanata povoljnih za zdravlje. Iako je istraživanje Američkog hemijskog društva iz 2020. godine otkrilo da metod toplog spremanja kafe proizvodi više kofeina od hladnog, činjenica da razlika nije drastična čini obje verzije kafe dobrim izvorom kofeina.
(Izvor: Stil)
